O ARK-u
Antiratna kampanja Hrvatske (ARK) osnovana je u srpnju 1991. u Zagrebu. Grupa osnivača /ica sastojala se od ljudi već uključenih u razne društvene pokrete (vezano uz okoliš, ljudska prava, ženska pitanja, mir i duhovne vrijednosti). Iz Udruženja građana osnovanog u srpnju 1991., Antiratna kampanja Hrvatske (ARK) je izrasla u mrežu od 25 nezavisnih, nevladinih, nestranačkih i neprofitabilnih organizacija/grupa/projekata koji/e rade na zaštiti i promociji ljudskih prava, ženskih ljudskih prava, razvoju i promociji mirovne politike, prigovoru savjesti, mirovnom obrazovanju, promociji nenasilja i širenja kulture nenasilja, povratku izbjeglica i prognanika, humanitarnim radom, psihološkoj pomoći za različite ugrožene društvene skupine u Hrvatskoj. Te organizacije vrše prevenciju i suprostavljaju se nasilju u društvu i među državama. Naše aktivnosti uključuju mirovno obrazovanje, nenasilnu transformaciju sukoba, ponovnu uspostavu komunikacije i pomoć pri procesu pomirenja među podijeljenim grupama, sučeljavanje s militarizacijom i drugim aspektima nasilja u društvu.
Od svog osnutka u srpnju 1991, Antiratna kampanja Hrvatske je neprekidno radila na promociji prava na prigovor savjesti, a kao nastavak na aktivnosti pojedinaca/ki iz udruženja građana "Svarun" (od 1986.) ARK smatra da je prigovor savjesti jedno od osnovnih ljudskih prava i kao nenasilje, jedno od osnovnih vrijednosti za koje se zalažemo. Promovirali smo civilnu službu kao rad koji je od koristi društvu. Rad Grupe za prigovor savjesti (aktivna pri ARK-u od 1992.) također je u nekim segmentima nastavljen kroz Uniju 47, udruženje prigovarača savjesti, koje je osnovano 1995. Osnovne aktivnosti Unije 47 bile su širenje informacija o pravu na prigovor savjesti i davanje savjeta ljudima koji su zainteresirani; zalaganje za poboljšanje zakonskih regulativa na ovom polju; pomoć i savjeti prigovaračima savjesti; kontakt i veza s nadležnim vladinim institucijama itd.
Najznačajniji uspjeh Unije 47 zasigurno je utjecaj na odluku Ustavnog suda RH od ožujka 1998. godine (kojom su ukinuti članak 84., stavak 2., članak 96 i članak 206 Zakona o obrani, a koji su utvrđivali rok za podnošenje zahtjeva novaka ili pričuvnika na prigovor savjesti).
ARK je bila dugogodišnji član Međunarodnih mirovnih mreža War Resisters' International i International Fellowship of Reconciliation, ostvario je kvalitetnu suradnju s Europskim parlamentom, te sa European Council of Conscripts Organizations (ECCO). ARK je također dio Regionalne mreže za prigovor savjesti.
Upravo zbog dugogodišnjeg izravnog rada s prigovaračima savjesti i bavljenja ovom tematikom, ARK se priključio Radnoj grupi za izradu Prijedloga Zakona o civilnoj službi (pokrenut od Amnesty International-a Hrvatske (1999.)
Rad ARK-a prepoznat je i od strane svjetske javnosti dodjelom Alternativne nobelove nagrade za mir ARK-u i jednoj od osnivačica ARK-a, tadašnjoj koordinatorici, Vesni Teršelič.
Od značajnijih rezultata postignutih na polju prigovora savjesti:
- objavljivanje prve publikacije o prigovoru savjesti u RH (1997)
- usvajanje naše Ustavne tužbe zbog nametanja vremenskih rokova na prigovor savjesti (veljača 1998)
- u suradnji s Amnesty International Hrvatske izradili smo Prijedlog zakona o civilnoj službi
Iz te organizacije osnovane u ljeto 1991. godine proizašle su brojne organizacije koje se bave zaštitom ljudskih prava: Centar za direktnu zaštitu ljudskih prava, Centar za žene žrtve rata, Delfin Pakrac, Centar za edukaciju i savjetovanje žena (CESI), Volonterski centar Pakrac, Suncokret, B.a.b.e., ZaMir, a poslije i Centar za mirovne studije, koji je osnovan 1997. godine, kako bi objedinio sve obrazovne aktivnosti Antiratne kampanje.
Sve te udruge počele su kao projekti ARK-a da bi se s vremenom osamostalile, te je tako ARK odigrao važnu ulogu u razvoju civilnog društva u Hrvatskoj.